SKROJENE BUDUĆNOSTI?
Umjetnost i kultura o tekstilnoj industriji
Tekstil je sveprisutan. Okruženi smo tekstilom. Relativno lako nam je dostupan. Ali gdje i kako nastaje tekstil, tko ga i u kakvim uvjetima stvara te koje su sve suradnje, silnice i putovi tekstila od sirovina ili, pak, sjemenki sirovina do gotovog proizvoda koji zaodijeva gotovo sve aspekte naših života a time i materijalne kulture, rijetko se zapitamo. Koja to industrija u smislu organiziranog radastoji iza svakog tekstilnog proizvoda, bilo da je riječ o odjevnom tekstilu, tekstilu u raznim industrijama, kao npr. onoj brodogradnje, zrakoplovstva, medicine, tekstilu u kućanstvu i tako dalje?
U Hrvatskoj su gotovo posvuda postojali pogoni tekstilne industrije. U svakom većem gradu postojala je jedna ili više tvornica tekstila. Od te industrije živjela su i okolna mjesta u kojima su se često nalazili dislocirani pogoni tvornica iz većih gradova.
No, tekstil i proizvodnja tekstila nisu bez svojih kontroverzi. Tekstilna industrija, od uzgoja sirovina pa preko iznimno velikih količina vode koje koristi do količina robe koje proizvodi, drugi je najveći onešćivač na svijetu. Procesi globalizacije doveli su do toga da su industrijski pogoni izmješteni u najnerazvijenije zemlje na svijetu. Tamo gdje radnička prava nisu skoro pa nikad zaživjela, proizvodnja tekstila podrazumijeva niske cijene rada, zlouporabu dječje radne snage i katastrofalne radne uvjete u kojima je čovjek sveden na automatizirano, obespravljeno i poniženo tijelo.
Izložba Skrojene budućnosti?Umjetnost i kultura o tekstilnoj industrijisamo je dio složenog participativnog projekta. Izložba se sastoji se od umjetničkih radova koji su tematizirali tekstilnu industriju. Obuhvaća ranije radove umjetnika Luize Margan, Marka Markovića, Borisa Šituma i Dine Rončević koji problematiziraju društvene posljedice tranzicije i zatvaranja tvornica i nevidljivi ženski rad. Drugi dio su zvučni umjetnički radovi (Sandre Sterle, Tina Dožića, Vanje Babića, Ane Horvat i Bojana Mucka) nastali na audio-art radionicama održanima u nekoliko gradova. Na radionicama se nastojalo zabilježiti zvukom ono što je nestalo, bilo da se radi o znanju, vještinama ili o životu unutar ili izvan radnih mjesta. Na izložbi je izloženo i nekoliko tipova kućnih šivaćih strojeva Bagat. Dokumentarna izložba Što je nama naša Dalmatinka dalao povijesti tvornice Dalmatinka koja je bila otvorena u studenom 2017. u galeriji Sikirica u Sinju gostuje jednim svojim dijelom na ovoj izložbi. Dva video rada umjetnice Neli Ružić nastali na radionicama u Sinju u trenutku dok se tvornica Dalmatinka bagerima rušila pričaju o sadašnjem trenutku. Jedanaest potresnih kratkih filmova Uwe H. Martina i Frauke Huber govore o pamuku – ‘bijelom zlatu’ još uvijek najvažnijoj sirovini u tekstilnoj industriji.
Izložba je i poziv da se razmisli što se i kako kroji, ne samo industrijski, već i društveno.